Na prvom predstavljanju vlasnika Fonda “Moja penzija” u osnivanju govorili su Helmut Frojblin i Oleg Filipović, vlasnici fonda, i Tamara Durutović, advokat.
–Trenutno živim u Švajcarskoj. Par puta sam bio u Crnoj Gori sa porodicom i veoma mi se svidjela ova zemlja. Nakon analize tržišta koju su uradili naši analitičari odlučio sam da investiram, ali ne u građevinski biznis nego finansijsko tržište u obliku penzijskog fonda, saopštio je Helmut Frojnlib, osnivač fonda u osnivanju „Moja penzija“.
On je dodao da su prednosti privatnog penzijskog fonda što je mnogo efikasniji i što postoji mogućnost da njegovi članovi investiraju novac u fond i da sa njime trguju.
–Mogu da kupuju automobile ili stanove. Imamo u planu da sarađujemo sa većim firmama u Crnoj Gori i da zaposlenima ponudimo mogućnost za finansijsku nezavisnost i sugurnost u starosti. Svima ćemo napraviti dobru ponudu kako bi investirali u ovaj fond, pojasnio je Frojnlib.
Po njegovim riječima Crna Gora je interesantna za investiranje, jer je pred ulaskom u Evropsku uniju.
–Srećan sam što ćemo biti u mogućnosti da uvedemo pojedine evropske standarde u ovu oblast i pomognemo državi crnoj Gori. EU je potrebna država kao što je Crna Gora, posebno sa aspekta mentaliteta njenih stanovnika i prirodnih ljepota, primjetio je Frojnlib.
Oleg Filipovic, jedan od vlasnika fonda u osnivanju, rekao je da je autor analize tržišta u Crnoj Gori, na osnovu koje su odučili da investiraju u Crnoj Gori.
–Naša analiza je pokazala da je Crna Gora prazno i neistraženo trziste, gdje ljudi različito dozivljavaju novac, pogotovo ljudi koji rade u državnim firmama. Prosta matematika u odnosu na prosjecnu platu pokazuje koliko novca ulazi u državni penzioni fond Crne Gore, ali da se nakon odlaska u penziju malo toga novca dobija natrag. Ukoliko se kao prosjek života računa do 85 godina, onda se iz državnog fonda neće izvući ni 25 odsto novca koji je uložen. Gdje je ostali uloženi novac. Da li vam je iko ikad poslao pismo o tome šta se dešava s vašim novcem? Na osnovu svog i iskustva drugih ljudi odlučili smo da promijenim nesto. Naše tržište i inputi su izuzetni, zadovoljni smo odzivom ljudi, kompanija i potpisanim brojem letter of obligation. Mi vec znamo s kolikim brojem klijenata ćemo saradjivati. Polazna osnova je transparentnost. Imacete dnevni uvid u vaš novac, gdje se plasira i šta se radi sa njime. Unaprijed mozete odlučiti sto će se desiti s vašom penzijom i kome ce ostati. Potpisan je ugovor sa najvećom klinikom u Evropi u Istanbulu, gdje će se moći za četiri dana obaviti kompletan pregled. To je bonus, to se ne prodaje. Takav pregled sami ne mozete obezbijediti ispod 2000 evra. Ukoliko se pomorci ujedine kao tijelo, imace nezavisni račun, brokera, mogućnost povlačenja novca i transparentnost, pojasnio je Filipović.
Tamara Durutovic, advokat, govorila je o dva dijela registracije. Kao akcionarsko drustvo koje upravlja fondom, a ta procedura moze trajati mjesec, dva.
–Obratili smo se komisiji za trziste kapitala, veci broj dozvola je dobijen i za samu emisiju prenosa akcija. Dobićemo i licence za ljude koji ce biti zaposleni u tom fondu. Za najkasnije dva mjeseca sve bi bilo formalizovano i fond moze poceti sa radom, najavila je ona.
Jovana Nikcevic sa Pomorskog fakulteta pozdravila je prisutne i pitala je koja je to pravna regulative po kojoj fond posluje i da li se poštuju crnogorski pravni propisi o fondovima, jer 2006. godine je donijed zakon o dobrovoljnim fondovima?
Tamara Durutović je odgovorila da su državne službe potpuno upoznate sa poslovanjem ovog fonda.
Jovana Nikčević je naglasila da su pomorci specificna kategorija zaposlenih. Pomorci podlijezu posebnim konvencijama i države koje su ratifikovale tu konvenciju imaju obavezu da obizbijede pomorcima socijalnu zastitu.. Da li fond ima veze sa drzavom i postoji li mogucnost da se uspotavi veza sa njom, pitale je ona?
Oleg Fiipović je odgovorio da ovaj fond u osnivanju nije investicioni, pa po zakonu postoje vrlo restriktivni i jasni uslovi kako investirati novac. Osnivački kapital je duplo veći od investiciong kapitala koji je 150 hiljada.
Postavljena su i pitanja da li fond u osnivanju važii samo za državljanje Crne Gore?
Odgovoreno je da za korisnike nema teritorrijalnog prinicipa.. Za prekid ugovora ostvaruje se dogovor, pa možete da povučete sredstva koja ste uložili, pa je glavnica isplacena, ali se gubi profit samo u zadnjoj godini. Korisnik odlucuje koje će dijete da finasira. Postoji mogućnost i da se proda novac iz fonda na slobodnom trzistu.
Oleg Filipović je dodao da fond želi i izlazak na berzu. I to na najjaču, onu u Frankfurtu. Za to bi fondu trebalo tri do četiri godine.
Na prvom predstavljanju vlasnika Fonda “Moja penzija” govorili su Helmut Frojblin i Oleg Filipović, vlasnici fonda i Tamara Durutović, advokat.
–Trenutno živim u Švajcarskoj. Par puta sam bio u Crnoj Gori sa porodicom i veoma mi se svidjela ova zemlja. Nakon analize tržišta koju su uradili naši analitičari odlučio sam da investiram, ali ne u građevinski biznis nego finansijsko tržište u obliku penzijskog fonda, saopštio je Helmut Frojnlib, osnivač fonda u osnivanju„Moja penzija“.
On je dodao da su prednosti privatnog penzijskog fonda što je mnogo efikasniji i što postoji mogućnost da njegovi članovi investiraju novac u fond i da sa njime trguju.
–Mogu da kupuju automobile ili stanove. Imamo u planu da sarađujemo sa većim firmama u Crnoj Gori i da zaposlenima ponudimo mogućnost za finansijsku nezavisnost i sugurnost u starosti. Svima ćemo napraviti dobru ponudu kako bi investirali u ovaj fond, pojasnio je Frojnlib.
Po njegovim riječima Crna Gora je interesantna za investiranje, jer je pred ulaskom u Evropsku uniju.
–Srećan sam što ćemo biti u mogućnosti da uvedemo pojedine evropske standarde u ovu oblast i pomognemo državi crnoj Gori. EU je potrebna država kao što je Crna Gora, posebno sa aspekta mentaliteta njenih stanovnika i prirodnih ljepota, primjetio je Frojnlib.
Oleg Filipovic, jedan od vlasnika, rekao je da je autor analize tržišta u Crnoj Gori, na osnovu koje su odučili da investiraju u Crnoj Gori.
–Naša analiza je pokazala da je Crna Gora prazno i neistraženo trziste, gdje ljudi različito dozivljavaju novac, pogotovo ljudi koji rade u državnim firmama. Prosta matematika u odnosu na prosjecnu platu pokazuje koliko novca ulazi u državni penzioni fond Crne Gore, ali da se nakon odlaska u penziju malo toga novca dobija natrag. Ukoliko se kao prosjek života računa do 85 godina, onda se iz državnog fonda neće izvući ni 25 odsto novca koji je uložen. Gdje je ostali uloženi novac. Da li vam je iko ikad poslao pismo o tome šta se dešava s vašim novcem? Na osnovu svog i iskustva drugih ljudi odlučili smo da promijenim nesto. Naše tržište i inputi su izuzetni, zadovoljni smo odzivom ljudi, kompanija i potpisanim brojem letter of obligation. Mi vec znamo s kolikim brojem klijenata ćemo saradjivati. Polazna osnova je transparentnost. Imacete dnevni uvid u vaš novac, gdje se plasira i šta se radi sa njime. Unaprijed mozete odlučiti sto će se desiti s vašom penzijom i kome ce ostati. Potpisan je ugovor sa najvećom klinikom u Evropi u Istanbulu, gdje će se moći za četiri dana obaviti kompletan pregled. To je bonus, to se ne prodaje. Takav pregled sami ne mozete obezbijediti ispod 2000 evra. Ukoliko se pomorci ujedine kao tijelo, imace nezavisni račun, brokera, mogućnost povlačenja novca i transparentnost, pojasnio je Filipović.
Tamara Durutovic, advokat, govorila je o dva dijela registracije. Kao akcionarsko drustvo koje upravlja fondom, a ta procedura moze trajati mjesec, dva.
–Obratili smo se komisiji za trziste kapitala, veci broj dozvola je dobijen i za samu emisiju prenosa akcija. Dobićemo i licence za ljude koji ce biti zaposleni u tom fondu. Za najkasnije dva mjeseca sve bi bilo formalizovano i fond moze poceti sa radom, najavila je ona.
Jovana Nikcevic sa Pomorskog fakulteta pozdravila je prisutne i pitala je koja je to pravna regulative po kojoj fond posluje i da li se poštuju crnogorski pravni propisi o fondovima, jer 2006. godine je donijed zakon o dobrovoljnim fondovima?
Tamara Durutović je odgovorila da su državne službe potpuno upoznate sa poslovanjem ovog fonda.
Jovana Nikčević je naglasila da su pomorci specificna kategorija zaposlenih. Pomorci podlijezu posebnim konvencijama i države koje su ratifikovale tu konvenciju imaju obavezu da obizbijede pomorcima socijalnu zastitu.. Da li fond ima veze sa drzavom i postoji li mogucnost da se uspotavi veza sa njom, pitale je ona?
Oleg Fiipović je odgovorio da ovaj fond nije investicioni, pa po zakonu postoje vrlo restriktivni i jasni uslovi kako investirati novac. Osnivački kapital je duplo veći od investiciong kapitala koji je 150 hiljada.
Postavljena su i pitanja da li fond važii samo za državljanje Crne Gore?
Odgovoreno je da za korisnike nema teritorrijalnog prinicipa.. Vrlo je tesko ispuniti nešto za 100 evra mjesecno. Za prekid ugovora ostvaruje se dogovor, pa možete da povučete sredstva koja ste uložili, pa je glavnica isplacena, ali se gubi profit samo u zadnjoj godini. Korisnik odlucuje koje će dijete da finasira. Postoji mogućnost i da se proda novac iz fonda na slobodnom trzistu.
Oleg Filipović je dodao da fond želi i izlazak na berzu. I to na najjaču, onu u Frankfurtu. Za to bi fondu trebalo tri do četiri godine.