Razlika između PIO fonda i dobrovoljnih penzionih fondova
Vlada Crne Gore se u saradnji sa Svjetskom bankom opredijelila za koncept trostubnog penzionog sistema, koji predstavlja najšire primjenjivan koncept penzijske reforme u svijetu. U Crnoj Gori penzioni sistem se sastoji od prvog i trećeg stuba. Prvi stub penzionog sistema je izgrađen na kolektivnom principu i njime upravlja Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (Fond PIO). Kolektivni princip po kojem funkcioniše prvi stub znači da doprinosi koji su uplaćeni od strane trenutno zaposlenih u Crnoj Gori se koriste za isplatu penzija sadašnjim penzionerima. Prvi stub penzionog sistema je obavezan i kao takav obuhvata sve zaposlene u Crnoj Gori.
Treći stub penzionog sistema predstavlja sistem dobrovoljne penzione štednje, i kao takav ima za cilj da obezbijedi dodatna primanja u starosti. Učešće u ovim fondovima zavisi isključivo od želje, mogućnosti i sredstava pojedinca koje je spreman da izdvoji i sebi obezbijedi dodatne prihode. Ovaj stub funksioniše na kapitalnom principu, što znači da se sredstva koja su uložena od strane člana ovog tipa fonda akumuliraju na njegovom ličnom računu u fondu.
Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima (“Službeni list RCG”, br. 78/2006 i 14/2007 i ”Sl. list CG”, br.13/2018) propisano je da dobrovoljnim penzionim fondom upravlja društvo za upravljanje penzionim fondom. Društvo za upravljanje penzionim fondovima može, uz saglasnost člana fonda, da ulaže sredstva (imovinu fonda) na način kako je to definisano Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima u jasno određene hartije od vrednosti i instrumente tržišta novca, akcije, udjele domaćih i inostranih otvorenih investicionih fondova, nepokretnosti na teritoriji Crne Gore, kao i u kom obimu društvo za upravljanje može da ulaže sredstva fonda. Zakonom su takođe definisane i zabrane određenih ulaganja imovine penzionog fonda.
Osnivanjem dobrovoljnih penzionih fondova, građanima se pružila mogućnost da, bez obzira na staž, radni odnos ili starost, kroz uplate doprinosa ostvare dodatni izvor prihoda i obezbijede sigurniju budućnost.
Kontrolni mehanizam rada dobrovoljnog penzionog fonda
Osnivanje i rad dobrovoljnog penzionog fonda se zasniva na principima definisanim Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima.
Da bi se formirao dobrovoljni penzioni fond, potrebno je da Komisija za tržište kapitala Crne Gore izda dozvolu za rad društvu za upravljanje penzionim fondom i dozvolu za formiranje dobrovoljnog penzionog fonda. Komisija za tržište kapitala Crne Gore vrši nadzor nad društvom za upravljanje i penzionim fondom, davanjem saglasnosti na njihove akte, izdavanjem dozvola i kontrolom njihovog daljeg poslovanja nakon osnivanja. Akti na koje Komisija za tržište kapitala daje saglasnost su, između ostalih, i : Statut društva za upravljanje, Pravila o upravljanju penzionim fondom, Ugovor o članstvu u penzionom fondu, Informativni prospekt, itd.
Društvo za upravljanje sa privrednim društvom koje ispunjava uslove za obavljanje kastodi poslova (koje utvrdi Komisija za tržište kapitala) zaključuje ugovor kojim ovlašćuje tog kastodija za obavljanje poslova u vezi sa nadzorom nad upravljanjem imovinom penzionog fonda, odnosno imovinom članova penzionog fonda. Ugovor stupa na snagu dobijanjem saglasnosti Komisije za tržište kapitala Crne Gore. Kastodi društvo je u najvećem broju slučajeva banka, pa u Crnoj Gori preko kontrole rada te banke imamo i indirektnu kontrolu upravljanja imovinom penzionog fonda od strane Centralne banke Crne Gore.
Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima jasno je definisano da je društvu za upravljanje zabranjeno da zalaže ili na drugi način optereti imovinu penzionog fonda, kao i da imovina penzionog fonda ne ulazi u likvidaciju, odnosno stečajnu masu kastodija, niti može biti predmet izvršenja za obaveze kastodija.
Prednosti članstva u dobrovoljnom penzionom fondu
Reforma Prvog stuba penzionog sistema (Fond PIO) utiče na smanjenje državnih penzija za buduće penzionere u odnosu na zarade. Polazeći od toga, svi zaposleni, a posebno mladi ljudi, bi morali imati u vidu da je potrebno da štede za dodatna primanja, koja će im u budućnosti dopuniti njihovu državnu penziju, jer što se duže štedi, dodatak na penziju će biti veći. Ovakav način razmišljanja i štednje će omogućiti budućim penzionerima da održe životni standard i u starosti, zato treba na vrijeme znati da su dobrovoljni penzioni fondovi jedan od mogućih vidova štednje za penziju.
Prednosti dobrovoljnog penzionog fonda, sa stanovišta dugoročne štednje su:
– Koristi se isključivo za penzionu štednju,
– U potpunosti su regulisani i pod strogim su nadzorom Komisije za tržište kapitala Crne Gore,
– Pružaju dodatna primanja u starosti, jer su uložena sredstva uvećana za prinos od ulaganja,
– Investiciona politika dobrovoljnog penzionog fonda i diversifikacija bi trebalo da minimiziraju rizik ulaganja u skladu sa interesima članova fonda.
Informacije o dobrovoljnim penzionim fondovima se mogu dobiti na sljedeće načine:
– Pozivanjem na broj 020/442-800 informativnog centra Komisije za tržište kapitala Crne Gore ili slanjem e-maila na adresu: [email protected] ,
– na web sajtu Komisije za tržište kapitala Crne Gore: www.scmn.me.
Kako se postaje član dobrovoljnog penzionog fonda?
Član dobrovoljnog penzionog fonda se postaje potpisivanjem Ugovora o članstvu sa društvom za upravljanje penzionim fondom i uplatom prvog doprinosa. Član fonda može istovremeno imati samo jedan lični račun u jednom penzionom fondu, ali može biti član u jednom ili više penzionih fondova.
Društvo za upravljanje je dužno da prilikom zaključenja Ugovora o članstvu zainteresovanim licima obezbijedi sve informacije značajne za donošenje odluke o članstvu.
Na koji način se može povući novac iz dobrovoljnog penzionog fonda?
U skladu sa odredbama Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima, član dobrovoljnog penzionog fonda može da istupi iz fonda povlačenjem sredstava sa svog ličnog računa, umanjenih za iznos naknade za istupanje iz penzionog fonda, kada navrši 50 godina života.
Sredstva sa ličnog računa člana dobrovoljnog penzionog fonda, nakon prethodno navedenog ispunjenog uslova, mogu se povući na način:
1) da se najviše 30% isplati u gotovom novcu na dan ispunjenja uslova utvrđenih Pravilima o upravljanju i ugovorom o članstvu, a ostatak u mjesečnim ili periodičnim anuitetima, u roku ne dužem od tri godine od dana istupanja iz penzionog fonda, ili
2) da se ukupan iznos sredstava po nalogu člana prenese na društvo koje se bavi bezbjeđenjem isplate penzija, u skladu sa propisima.