Crnogorska privreda indirektno će biti pogođena rusko-ukrajinskom krizom, dok će totalni ekonomski rat između Evropske unije (EU) i Rusije imati uticaja na kompletnu ekonomiju, smatra finansijski analitičar Oleg Filipović.
-Crna Gora ne može biti pogođena direktno, već indirektno. Prevashodno zbog toga što je Crna Gora izgradila institucije u skladu sa EU i zavisna je od evropskog tržišta. Totalni ekonomski rat koji je nastao između EU i Rusije uticaće na kompletnu privredu. Najprije na monetarni sistem i turizam, a najviše smo izloženi zbog pozicije javnoga duga, kazao je Filipović.
Uz podsjećanje kako na globalnom tržištu svakodnevno dolazi do povećanja cijene energenata, Filipović kaže da će se to preliti i na Crnu Goru.
-To se već i osjeća u konstantnom rastu cijene goriva i osnovnih životnih namirnica, naveo je on.
Na pitanje kakve bi mjere ekonomskih vlasti trebale biti u cilju ublažavanja posljedica krize, Filipović pojašnjava da se mora ići paralelno na radikalni ekonomski pristup.
-Što bi u praktičnom značilo: ograničavanje cijene rasta, a sa druge strane, ući u radikalnu ekonomsku reformu, počevši od poreskog sistema, penzionih reformi, pa do usvajanja i aktivizacije novih zakona kako bi se aktiviralo finansijsko tržište i isto uskladilo i uspostavilo kontakt sa većim finansijskim tržištem, kazao je naš sagovornik.
Na taj način bismo, kako je rekao, privukli različite vrste fondova, kao što su investicioni, hedž fondovi i referentni fondovi.
-Na taj način bi se formirala nova grana industrije, tzv. finansijska industrija koja bi uz turizam u kratkom vremenskom periodu mogla ostvariti profitnu poziciju, rekao je on.
Turistička privreda se, u cilju ublažavanja rusko-ukrajinskog konflikta, mora promptno okrenuti ka regionalnom i tržištu EU
Kriza će bez sumnje uticati i na predstojeću ljetnju turističku seonu.
-Uticaće svakako i najdirektnije na predstojeću sezonu, jer ruski i ukrajinski turisti su predstavljali oko 30 odsto turista u Crnoj Gori. Da bi se nadomjestio njihov uticaj turistička privreda se mora promptno okrenuti ka regionalnom i tržištu EU, smatra Filipović.
Sa druge strane, kako je rekao, neophodno je restrukturiranje javnih turističkih preduzeća u smislu, pronalaženja novih investitora na dugi rok, koji bi “pored osavremenja i kreiranja nove ponude prema ovim tržištima uticao i na promjenu i načina razmišljanja naše turističke privrede, kako u investicionom tako i u Know-How smislu”.
-Region je spas za sezonu, u ovom periodu na kratak rok. Na srednji i dugi rok treba se usmjeriti ka evropskom i azijskom tržištu, smatra Filipović.
Govoreći o tome ima li razloga za strah za bankarski sistem i stabilnost finansija u Crnoj Gori, Filipović odgovara: “Razloga ima više za strah: Sa aspekta javnih finansija smo najugroženiji jer imamo najveći javni dug u regionu. Sa bankarskog aspekta svakako će doći do rasta kamatnih stopa koje su i onako visoke u Crnoj Gori”.
Zanimalo nas je i može li biti ugrožen ruski kapital u Crnoj Gori.
-Što se tiče ruskog kapitala, Crna Gora kao članica NATO pakta je jedina zemlja na Balkanu koja je otvorila sva pregovaračka poglavnja sa EU. Mora pratiti vanjsku politiku EU i blokirati svu imovinu i sav onaj kapital koji je obuhvaćen sankcijama prema Rusiji. Takođe Crna Gora mora biti spremna, kao ranjiv ekonomski sistem, i da zaštiti svoje interese ukoliko bi je ruski kapital posmatrao kao ‘potencijalno dobro tržište za sakrivanje njihovog kapitala imovine, zaključio je Filipović.